Armenija putovanja

U sjenci svete planine Ararat, gdje se po legendi zaustavila Noina arka i počeo novi život nakon potopa nalazi se Armenija, zemlja nara i breskvi, kolijevka drevne civilizacije i prva država u povijesti koja je kršćanstvo učinila svojom državnom religijom. S najvećim djelom teritorija ni na nebu ni na zemlji, već u planinama, ponosni i čestiti Armeni već tri tisuće godina grade svoju civilizaciju. Slijedit ćemo tragove svetih apostola Tadeja i Venijamina, te Sv. Grigorija Prosvjetitelja i posjetiti brojne srednjovjekovne samostane zastupljene i na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine. Do samostana Tatev, središta srednjovjekovne pismenosti i duhovnosti, ali i kolijevke nacionalne borbe u 19. st., doći ćemo žičarom koja je dio Guinessove knjige rekorda. Divit ćemo se veličini i impozantnom utisku koje ostavlja Sevansko jezero, na čijim ćemo obalama jesti jezersku ribu sig i poneki lavaš. Upoznat ćemo Yerevan, prelijepi imaginarijum Aleksandra Tumanijana, grad prostranih bulevara, živopisnih parkova, kulture, umjetnosti i uživanja. Posjetit ćemo park ispred Opere, Matenadaran – muzej starih rukopisa, čuvene tvornice konjaka Ararat ili Noj, i s vrhova Kaskada gledati armensku prijestolnicu kao na dlanu. Opuštat ćemo se uz sjetne zvuke duduka i tradicionalne plesove, koji će, uz vino od nara odležalo u glinenim amforama i svjetski poznat armenski konjak, učiniti da se osjetimo kao u drugoj epohi i nekom drugom svijetu, a opet tako bliski našim domaćinima, kao kod kuće. Vikend je rezerviran za Vernisaž, mjesto gdje ljudi iz cijelog svijeta dolaze prodavati i kupovati suvenire i antikvitete. Armensko gostoprimstvo i kultura plijene na svakom koraku čineći naš boravak izvanredno prijatnim, a sjećanje na posjet dolini Ararata nezaboravnim i jedinstvenim čulnim i duhovnim iskustvom.

Polasci

Putovanja

Korisne informacije

Ovdje ćete naći korisne informacije o destinaciji, kao i neke savjete za ovo putovanje.

Armenija

Informacije vezane za COVID-19:

Prilikom ulaska u Hrvatsku do 15. 10. 2021. godine aktualne su sljedeće mjere:
Hrvatski državljani koji posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu uz predočenje te potvrde mogu bez drugih ograničenja ući u zemlju.
Ako su osobe primile dvije doze cjepiva odobrenog od strane EU-a, odnosno jednu dozu cjepiva Johnson&Johnson, izuzete su obveze izolacije ili predočenja negativnog testa. U tom slučaju prilikom ulaska u zemlju potrebno je predočiti potvrdu o primljenom cjepivu ne stariju od 365 dana ako je od cijepljenja prošlo najmanje 14 dana.
U slučaju da osoba ne posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu, primjenjuju se sljedeće mjere:
Sve osobe koje ulaze u RH dužne su prilikom ulaska predočiti negativan PCR test ne stariji od 72 h ili negativan brzi antigenski test (BAT) ne stariji od 48h.
Ukoliko osobe nemaju PCR ili BAT test, propisuje im se obvezna izolacija u trajanju od 10 dana. Izolacija se može skratiti testiranjem na koronu (PCR ili BAT test) te se izolacija prekida ukoliko je test negativan.
Ukoliko se predoči PCR ili BAT test, izolacija se ukida i nema obaveze ponovnog testiranja.
Ukoliko su osobe preboljele koronu unazad 365 dana, izuzete su obveze izolacije ili predočenja negativnog testa. Kao potvrda o preboljenju korone priznaje se potvrda liječnika ili pozitivan PCR ili BAT nalaz ne stariji od 365 dana, ali stariji od 11 dana od ulaska u RH. Ova se mjera odnosi i na osobe koje su preboljele koronu i cijepljene su jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od početka bolesti. Potvrda ne smije biti starija od 270 dana.
Osobe koje su cijepljene cjepivom Pfizer, Moderna ili Gamaleya u Republiku Hrvatsku mogu ući u razdoblju od 22. do najviše 42. dana od primitka prve doze tih cjepiva, odnosno od 22. do najviše 42. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca.
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od obveze izolacije ili predočenja negativnog testa.

Napomene o zdravstvenim formalnostima mogu se pronaći na stranicama MVEP-a na idućoj poveznici - http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/informacije-o-putovanjima/upozorenja

Putnici su dužni pridržavati se mjera i uputa koje su na snazi u odredišnoj zemlji, kao i u zemljama tranzita te mjera i uputa navedenim u ovom tekstu i na stranicama MVEP-a. Upućujemo sve putnike da se tijekom cijelog putovanja pridržavaju propisanih mjera, kao i svih osnovnih epidemioloških i higijenskih mjera, nose zaštitne maske na mjestima gdje se nalazi više ljudi, često peru ruke toplom vodom i sapunom te uvijek imaju uz sebe dezinficijens i zaštitnu masku. Agencija ne odgovara za stanja nastala nepoštivanjem propisanih mjera od strane putnika.

1. OPĆI PODACI O ZEMLJI
Armenija, ili zvanično Republika Armenija, je kontinentalna planinska država u regiji Južnog Kavkaza. Graniči s Turskom na zapadu, Gruzijom na sjeveru, Iranom i azerbejdžanskom enklavom Nahčivan na jugu i Azerbejdžanom i nezavisnom Nagornokarabaškom Republikom na istoku.
Od 1991. godine ova zemlja je nezavisna od Sovjetskog Saveza. Armenija je država s bogatim i drevnim kulturno povijesnim nasljeđem. Stara armenska država je još 301. primila kršćanstvo, te stoga Armeniju mnogi smatraju kao prvu kršćansku državu na svijetu. Religija u Armeniji je specifična vrsta kršćanstva koja nosi naziv Armenska apostolska crkva. Armenija je poznata po svojim planinskim vijencima i visoravnima. Kao rezultat tektonske aktivnosti formirana su i brojna tektonska jezera, od kojih je najveće jezero Sevan. Na skoro 1000m nadmorske visine nalazi se prijestolnica Erevan. Ovaj grad je vidljivo najveći u cijeloj zemlji i ima zavidnu mrežu puteva kao i sovjetsku arhitekturu, te odudara od ostalih gradova u državi.
Površina zemlje: 29.743km2
Broj stanovnika: 3 milijuna stanovnika
Glavni grad: Erevan (1.5 milijuna stanovnika)
Nacionalnost: armeni (98%, kao i mala etnička zajednica Jazida)
Službeni jezici: armenski
Vjera: armenska apostolska crkva
Nezavisnost: 1991. godine (od SSSR)

2. VIZA
Za ulazak u Armeniju hrvatskim državljanima nije potrebna viza.

3. VREMENSKA ZONA
Vremenska zona je UTC+4, što znači 2 sata više u odnosu na Hrvatsku.

4. KLIMA
Klima u Armeniji je kontinentalna. Potrebno je spomenuti da sunčano i suho vrijeme traje od početka srpnja do kraja rujna. Navečer temperatura zna biti znatno niža i svježija.

5. HRANA I PIĆE
Kuhinja Armenije je istovremeno bliska, kako europskoj, tako i levantskoj kuhinji. Od mesa je na meniju izuzetno cjenjena janjetina. U hrani ćete nerijetko zateći jak okus korijandera. Armeni su poznati i po mliječnim proizvodima, a jedan od najpoznatijih je slani jogurt, koji ljudi na ulici piju kao osvježavajuće piće. U svim restoranima možete uživati i u njihovim sarmama, koje nazivaju dolme. Svakako je nezaobilazna i armenska juha kaš, najčešće goveđa ili janjeća. Posebna preporuka je armenski konjak.

6. ZDRAVSTVENA SITUACIJA
Što se tiče cjepiva, najbolje je da se posavjetujete sa svojim doktorom, ali po našem iskustvu, nema potrebe za cijepljenjem. U svakom slučaju, odluka je na Vama. Uvijek preporučujemo putnicima da za daleka putovanja ponesu probiotike, kao i lijekove za prehladu, bolove i temperaturu za svaki slučaj.
Kvalitetno opremljenih bolnica nema puno, pogotovo ne van Armenije. Apoteke su dostupne širom zemlje i generalno su opskrbljene lijekovima.
Preporučuje se konzumiranje flaširane vode za piće, dok što se hrane tiče, nema posebnih ograničenja. Voća i povrća ima u izobilju, ali ga je potrebno dobro oprati.

7. OSIGURANJE
Osiguranje nije obavezno, ali je preporučljivo. Možete ga uzeti u bilo kojoj osiguravajućoj kući ili kod nas u agenciji do 5 dana prije puta - UNIQA osiguranje, za cijenu pozovite agenciju.

8. SIGURNOST I PRAVILA PONAŠANJA
Opće stanje sigurnosti je na zadovoljavajućem nivou. Usprkos tome što je Armenija imala mnogo sukoba u političkim odnosima s Azerbajdžanom i Turskom, situacija u samoj zemlji je stabilna.
Kako su putne i željezničke mreže slabo razvijene, ne preporučuje se putovanje noću ili tokom zimskih mjeseci.

9. ODJEĆA
Preporučuje se slojevito odijevanje. Period koji je rezerviran za naše posjete je period s dugim sunčanim intervalima, ali ne treba smetnuti s uma da noću temperatura može znatno pasti. Potrebne su i udobne tenisice za šetnju. Također, pri obilasku jezera Sevan, potrebno je skrenuti pažnju da je sezona kupanja na jezeru u srpnju i kolovozu.

10. LOKALNA VALUTA
Armenska valuta se naziva Armenski dram (AMD). 1EUR = 580AMD.

11. KREDITNE KARTICE I BANKOMATI
Sistem bankomata i kartica postoji u Armeniji, ali ne preporučujemo da se oslanjate na plaćanje karticama, pa je bolje da novac ponesete u gotovini.

12. STRUJA, INTERNET I KOMUNIKACIJA
Naše mreže funkcioniraju normalno u Armeniji. Postoji i opcija kupnje lokalne SIM kartice.
Što se tiče električne energije, napon je isti kao kod nas, i nisu Vam potrebi adapteri za utičnice.

Europska Unija Zajedno do fondova EU
Projekt www Jungle Tribe je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj